Nacionalni park Kornati veći je dio Kornatskog akvatorija, koji je 1980. godine, zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatog morskog ekosustava, proglašen nacionalnim parkom.

Povodom obilježavanja 33. obljetnice Nacionalnog parka Kornati Javna ustanova Nacionalnog parka Kornati u utorak će, 13. kolovoza 2013. organizirati proslavu na Trgu Rudina u Murteru. Uz zabavni program koji počinje u 21 sat na trgu će se pripremati i kornatski rižoto s plodovima mora.

Kornatski arhipelag, kao posebna i zasebna otočna skupina smještena na području šibenskih i zadarskih otoka rasprostire se na površini od oko 320 km2. Ovaj najrazvedeniji otočni ekosustav u Jadranskom moru, koji uključuje čak 12% svih otoka hrvatskog Jadrana (1264 otoka, od čega je 67 napučenih), odavno plijeni pozornost brojnih nautičara, ronilaca, planinara i drugih zaljubljenika u prirodu i ono što priroda nudi. Područje Nacionalnog parka obuhvaća približno 21.700 hektara u kojem se nalazi ukupno 89 otoka, otočića i hridi.

Kornatsko otočje kao najgušća otočna skupina u Sredozemnom moru, smještena u središnjem dijelu Jadrana, još od davnina plijeni pozornost svojom ljepotom i posebnošću. Karakterizira ga izuzetno zanimljiva geomorfologija, velika razvedenost obale te raznolike životne zajednice. Krš tipičan za cijelu jadransku obalu određuje pejzažnu sliku NP Kornati. Otoci su uglavnom pokriveni vegetacijom kamenjarskih pašnjaka koji daju Kornatima posebnu pejzažnu privlačnost. Međusobno su odijeljeni suhozidima, a čine ih travnjačke zajednice karakteristične za suha područja. Iako zbog surovosti terena izgleda da na Kornatima gotovo i nema životinja, zabilježen je veći broj vrsta leptira, stonoga, pauka, kao i različitih kralješnjaka (žabe, zmije, kornjače, ptice, kuna bjelica).

Više od tri četvrtine površine prostora Nacionalnog parka pripada moru, čije je podmorje zbog raznovrsnog i bogatog podmorskog svijeta najvažnije obilježje ovog zaštićenog područja. U kornatskom je podmorju zabilježeno 346 biljnih i 295 životinjskih vrsta te se u biološkom pogledu podmorje ovog Nacionalnog parka smatra jednim od najvrjednijih u Jadranu.

Uz veliku bioraznolikost, Kornatsko otočje ima veliki značaj i kao kulturna baština. Povijest naseljavanja Kornatskog otočja seže daleko u prošlost pa od neolita do danas možemo pratiti civilizacijski razvitak na ovim prostorima: ilirske građevine, rimsku solanu, bizantsku utvrdu, ranokršćansku baziliku, mletački kaštel te crkvu Gospe od Tarca iz 16. stoljeća.

 

Izvor: MZOIP, www.onklivan.hr, 12/8/2013